26% dijaspore je spremno pokrenuti ili proširiti investiciju u BiH

Na temelju službenih podataka statističkih agencija zemalja prijema, kao i diplomatskih i konzularnih predstavništava BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (MLJPI) procjenjuje da ukupan broj stanovnika, koji su porijeklom iz BiH, a žive u nekoj od zemalja prijema, približno iznosi oko 2 miliona (uključujući i njihove potomke) u 51 državi. Ovo pokazuje da broj iseljenika u 50 zemalja prijema čini oko 53 % današnjeg stanovništva u BiH, što relativnu veličinu BiH dijaspore čini među najvećima u Evropi.

diaspora

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1998. do polovine novembra 2013. godine 61.752 osobe odrekle su se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja državljanstva druge države, od čega većina radi stjecanja državljanstva Njemačke, Austrije, Australije i Norveške. Posebno visok procenat visokoobrazovanih iseljenika je u Australiji, SAD i Švedskoj.
Novčane doznake dijaspore čine značajan udio BDP-a zemlje, a njihova štednja u zemljama domaćinima prevazilazi iznos doznaka i do nekoliko puta. Nepotpuni podaci pokazuju da je nivo obrazovanja dijaspore veći od onog koji posjeduje populacija u BiH, što ukazuje na značajan potencijal kada su u pitanju ljudski kapital i prenos znanja. Dijaspora, također, može doprinijeti promociji trgovine i direktnih stranih ulaganja, pokretanju poslovanja i razvoju poduzetništva.

Općenito, dijaspora širom svijeta ima snažne emocionalne, finansijske i porodičine veze s BiH. Međutim, kod novih generacija ova povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla slabi.

diaspora grafic ema

Broj bh. Iseljenika u 15 zemalja s najvećom bosanskom dijasporom

32% bh. dijaspore širom svijeta investiralo ili namjerava investirati u zemlje prijema, samo 6% je investiralo u BiH, i to uglavnom u mikro, mala i srednja preduzeća u sljedećim sektorima: veleprodaja (uključujući i trgovine, barove i kafiće), nekretnine, proizvodnja, poljoprivreda i turizam. Prepreka većim investicijama su općenito nepovoljno okruženje za poslovanje u BiH, nedovoljna informiranost dijaspore, nedostatak sufinaniranja domaćih institucija, nepostojeće ili slabe poslovne organizacije dijaspore u zemljama domaćinima koje imaju najveći potencijal za ekonomsku razmjenu, kao i slabi poslovni kontakti između poduzeća u dijaspori i BiH.

Ohrabrujuće je da je 26% dijaspore spremno pokrenuti ili proširiti investiciju u BiH, uglavnom u svojim rodnim mjestima. Međutim, tek treba istražiti njihov potencijal u smislu poticanja konkurentnosti i tržišnog rasta bh. preduzeća, naročito kroz ciljano omogućavanje poslovnih odnosa, u čemu svoju ulogu treba da uzmu i jedinice lokalne samouprave. Vlasti, zajedno sa partnerima iz privatnog sektora, trebaju identificirati ekonomske prilike, unaprijediti administrativne okvire, podržati mentorstvo i obuku te osigurati poticaje za investicije dijaspore.

diaspora2

Istaknuti Bosanci u dijaspori

AidaD1

Aida Droce – Dr. nauka molekularne biologije

Aida Dorce je dokaz da Uporan rad i trud se uvijek isplati, od izbjeglica do doktora nauka biotehnologije.

Dolaskom u Dansku početkom 90-tih, možda nije ni sanjala da će od danas i kroz cijeli život nositi titulu doktora nauka biotehnologije te magistra molekularne biologije.

Biologija ja zainteresovala Aidu već od gimnazijskih dana. Poslije je nastavila sa školovanjem u Aarhusu a potom u Aalborgu. Paralelno sa pisanjem doktorskog rada, tokom zadnjih tri mjeseca, dobila je kćerku kojoj je posvetila isto toliko pažnje kao i studijama. Ali napisati doktorski rad i odbraniti isti nije bilo lako. Aida je to uradila sama i isti je odbranila na Aalborg Univerzitetu. Dodjela diplome doktora nauka je samo kruna svega što je do sada radila.

Dr. Aida Droce je vodeći stručnjak u prestižnoj danskoj kompaniji Food Diagnostics gdje svakodnevno primjenjuje svoje znanje iz biotehnologije i molekularne biologije.
Njen put je čista inspiracija za sve one koji izaberu isti ili sličan put. Uspjeh dolazi samo upornim radom i trudom onima koje nije strah da sanjaju, uz tačno određen cilj ništa nije nemoguće. Aida Droce je uspješan primjer toga.

ErvinSejdic

Ervin Sejdić – Predsjednička nagrada za mlade naučnike i inžinjere

Ervin Sejdić – rođen u Gradačcu 1979. godine, za vrijeme rata je bio primoran napustiti BiH. Izbjeglički put ga je vodio od Hrvatske, preko Mađarske, te na kraju u Kanadu i SAD, gdje je specijalizirao u nekoliko oblasti i na kraju doktorirao.

Danas Sejdić vodi svoju laboratoriju na Univerzitetu u Pittsburghu, gdje je docent i bavi se modeliranjem procesa starenja. Tu izučava procese modeliranja starenja, prvenstveno kada se radi o funkciji gutanja i ljudskog hoda. Sejdić i njegove kolege pokušavaju matematički modelirati proces hodanja kako bi mogli unaprijed prepoznati kada će osoba pasti.

Kao uspješni naučnik iz Oblasti zdravstva i pružanja zdravstvenih usluga, Sejdić je dobitnik “Predsjedničke nagrade za mlade naučnike i inžinjere” koju dodjeljuje američki predsjednik Barack Obama. Za tu nagradu bile su predložene hiljade mladih istraživača, a nominirale su ih Vladine agencije, među njima naprimjer i NASA. Sejdić je nagrađen za izvanredni doprinos na naučnom polju bioinžinjeringa i upotrebe informacionih tehnologija u zdravstvu.

Naučnik porijeklom iz BiH je u dosadašnjoj karijeri objavio veliki broj naučnih radova, kreirao brojne patente i nagrađivan je u nekoliko navrata zbog naučnog doprinosa.

sanelBabic

Sanel Babić – Bosanac koji lansira u svemir satelite i robote NASA-e

Sanel Babić je Bosanac koji za vrijeme rata je napustio BiH. Njegov put od izbjeglice iz Vlasenice do Amerike nije bio lak, prvo se preselio u Njemacku gdje se počeo baviti programiranjem iz hobija i nakon 6 godina se preselio u SAD u Indijani gdje je završio koledž za elektroniku.

Ovaj specijalizovani programer i inžinjer elektronike radi za “United Launch Alliance” u Denveru, najveću raketnu kompaniju, koja za NASA-u lansira satelite i robote na Mars. Babić kaže da je rad za ovu kompaniju njegov “dječiji san”.

Babić je stručnjak za crtanje elektronskih šema u programu “Zuken E3“. On drži kurseve i treninge za inžinjere da se znaju služiti ovim programom koji služi za crtanje od samog lansiranja rakete do satelita koji se šalju.

Uspješni Bosanac je lično nacrtao blizu 600 sema i objasnio je da postoji razlika između NASA-inih misija zavisno od instrumenata koji se nalaze u sondama ili koji su njihovi ciljevi.