“Svi ljudi su poduzetnici, ne zato što bi trebali pokrenuti biznis, nego zato što je poriv za stvaranjem kodiran u ljudskoj DNK.”

—Reid Hoffman, LinkedIn co-founder

USA dijaspora

masa krug

Maša Čampara, eMedia Patch

Maša Čampara je svoje prve poslovne korake napravila u New Yorku i to u kompanijama iVillag, NBC, MediaCom i Optimedia radeći za poznate svjetske brendove poput Staples, Lancome, Cartier i Sanofi.

Nakon njenog povratka iz SAD-a 2009. godine, uz jaku vjeru da ljudi iz Bosne i Hercegovine mogu svojim znanjem biti konkurenti na svjetskom tržištu, Maša Čampara osniva eMedia Patch, digitalnu agenciju u BiH koja pruža sveobuhvatne usluge medijskog planiranja, upravljanja kampanjama i najaktuelnija konsultantska rješenja za Online Publishere u Americi.

Danas, kompanija eMedia Patch je u Employee Growthkonstantnom rastu, a njena osnovna pokretačka snaga je stvaranje poslovnih prilika za mlade, inteligentne i strastvene ljude, pružajući uslugu najvišeg kvaliteta i korisničku podršku u sferi online medija.

Najveći klijenti ove agencije su: AMCTV, WETV, IFC, Sundanc e Channel, Wikia, College Humor, Babycenter.com, Primo Media, Go2Mobi, BrideClick, Lisa Hoffman Beauty etc. Upravljajući kompletnim prihodom svojih klijenata, koji je rezultat online reklamiranja širom Evrope, Amerike, Australije, Japana i Latinske Americe, ova firma se pozicionirala kao kompetitivan igrač na jednom od najvećih svjetskih tržista i dokazala da može izvoziti znanje  i raditi visoko intelektualne poslove koji zahtijevaju stalno praćenje trendova, razvijanje tehnologije i ličnih kompetencija.

Rast prihoda

Rast je bio prirodan i stabilan, bez ikakveRevenue Growth vanjske pomoći ili finansiranja. eMedia Patch kontinuirano stječe nove klijente i angažira osoblje u skladu s tim. O njihovim dostignućima govore novi poslovi i uspjesi, kao i stalni porast obima posla i dosljedan porast prihoda od postojećih klijenata.

U kratkom vremenskom razdoblju, eMedia Patch je dokazao da se može stručnost i znanje svog kvalifikovanog kadra može izvoziti kako bi obavili visokointelektualni projekti u oblasti koji zahtijeva stalno praćenje trendova, razvoja tehnologija i ličnih kompetencija.

Svedška dijaspora

Hamdija-Jusufagic

Hamdija Jusufagić, System Verification

System Verification AB, najveća nezavisna kompanija kontrole kvaliteta u Švedskoj čiji je osnivač i vlasnik Hamdija Jusufagić porijeklom iz BiH, otvorila je podružnicu u Sarajevu. Kako kažu, cilj im je ponuditi iste kvalitetne usluge kao u Švedskoj, ali po nižoj cijeni.

System Verification danas ima kancelarije u Malmu, Geteburgu, Štokholmu i Kopenhagenu. Kako kaže Hamdija Jusufagić, direktor kompanije System Verification, izbor Sarajeva je kombijacija dobrog pristupa veoma visokoj IT kompetenciji sa uporedivo nižim cijenama.

“Ali postoji još jedan razlog, naime činjenica da su moji roditelji došli u Švedsku iz Bosne i Hercegovine i ovo je moj način da dam nešto njihovoj zemlji, stvarajući nova radna mjesta”, dodaje on.

Osnova za osnivanje firme u Sarajevu je saradnja sa kompanijom Alfa Laval, koja već godinama prepušta aktivnosti testiranja System Verification-u u vrijednosti od 45 miliona švedskih kruna( više od 10 miliona KM) već tri godine. Dio tih aktivnosti će se sad izvoditi u Sarajevu.

System Verification će zapošljavati samo svoje osoblje u Sarajevu. Kako ističu iz ove kompanije, Edhem Gigović, rođenjem Bosanac, koji je radio kao test manager u švedskom sjedištu pet godina, preselit će se u Sarajevo i postati direktor nove kancelarije. Osim njega, zaposleno je još četiri radnika.

“Naša ambicija je da ponudimo iste mogućnosti većem broju klijenata, što znači da planiramo da proširimo poslovanje sa više uposlenika”, kaže Hamdija Jusufagić.

Austrijska dijaspora

Enes Kahrimanovic – AUSTRONET

Kompanija „Austronet“ proizvodi mreže za različite potrebe, odnosno reklamne mreže za teniske terene te zaštitne mreže u građevinarstvu i izvozi 97% ukupne proizvodnje. Kompanija sarađuje s velikim građevinskim brendovima u svijetu, kao što su Baumit i Strabag, kao i sa svim brendovima u svijetu tenisa: Nike, Adidas, Fisher, Head, BNP Paribas, itd. „Austronet“ je dobitnik brojnih nagrada u kategoriji malih preduzeća.

Enes Kahrimanović napustio je BiH 1991. godine s porodicom, a 1994. počinje raditi za firmu „Plastipack“. Tokom svog rada zapazio je da se određeni dijelovi koji se koriste u proizvodnji, kao što su dijelovi od nehrđajućeg čelika i aluminijuma uvoze iz Češke, Poljske, Mađarske, Italije, Turske i drugih zemalja. Tada je odlučio da se informira koji bi se od dijelova neophodni za „Plastipack“ mogli proizvoditi u BiH, i put poslovnog uspjeha je započeo. Prvi posao ugovoren je s kompanijom „Topinox“ iz Prnjavora čiji su uvjeti kada je u pitanju cijena, kvalitet i isporuka bili daleko povoljniji u poređenju s firmama s kojim je „Plaspack“ radio do tada, što je oduševilo austrijske vlasnike. Nakon „Topinox“-a ostvarena je saradnja i sa firmom „Gat“ iz Sanskog Mosta po jednako povoljnim uvjetima. Nakon što je pronašao još nekoliko poslovnih partnera u BiH, tokom posjete austrijskih vlasnika, donešena je odluka o otvaranju firmi u Kozarcu, a Enes preuzma svu odgovornost za uspostavljanje i vođenje firmi.

Edin KahrimanovicU februaru 2007. godine registrirane su dvije kompanije: „Beta Real“, građevinska firma, i „Austronet“, kompanija za proizvodnju zaštitnih mreža u poljoprivredi i građevinarstvu, zaštitnih mreža na teniskim terenima, zaštitnih sunčanih jedara marke „Soliday“ te štampanje bilborda na različitim materijalima i u neograničenim dimenzijama.

Presudan momenat za Kahrimanovića bila je kupovina parcele u Kozarcu, i upošljavanje tek pet osoba, 2007. godine. U narednih sedam godina, izgrađen je centar ukupne površine 15.000 m2, od čega je površina hala 8.000 m2. Kroz poslovanja dviju firmi („Beta Real“ i „Austronet“) ukupno je uloženo preko 10 miliona KM.

„Austronet“ je doživio ogroman rast i u ovom trenutku upošljava 68 osoba, a u 2013. godini je imao ukupni promet od oko 4 miliona KM. Kompanija realizira 97% izvoza. Sve ovo, po Enesovim riječima, najbolje pokazuje da je „Austronet“ u BiH došao da ostane.

Firma je 2010. godine bila na prvom mjestu među malim kompanijama u BiH po izvoznim rezultatima, a prvo mjesto joj je pripalo i po ostvarenoj neto dobiti. Krajem 2013. godine Enes i kompanija „Austronet“ osvojili su nagradu za najboljeg menadžera i najbolju kompaniju u BiH za 2013. godinu.

Ono o čemu je Enes Kahrimanović sanjao i naporno radio se i ostvarilo: otvorena su nova radna mjesta, uvedene nove tehnologije, stručnjaci za proizvodnju su zadržani u zemlji, a generirani su i dodatni prihodi lokalnoj samoupravi.

Kroz cjelokupan proces gradnje više od pola investiranog novca od 10 miliona KM je utrošeno u Prijedoru kroz angažiranje lokalnih kompanija. „Austronet“ je, između ostalog, uz pomoć drugih kompanija iz regiona zadržao carinsku ispostavu u Prijedoru, za koju je planirano izmještanje u Banja Luku.

Enes je u realizaciji svojih planova naišao i na brojne prepreke. Po cijele je dane provodio u općini prikupljajući potrebne dozvole za pokretanje proizvodnje, a cjelokupan je proces trajao godinu dana. Prema njegovom mišljenju BiH ima zastarjele zakone koji se bez odlaganja moraju prilagoditi evropskim, a koordinacija između relevantnih institucija se mora poboljšati.

Međutim, ono što je Enesu veoma važno je i da su uspostavljeni i neki novi načini poslovanja, koji su mnogo više u skladu sa zapadnim trendovima. Prema njegovom mišljenju u BiH još uvijek postoje veoma dobri uvjeti u kojima je moguće razviti posao i ostvariti dobru zaradu. Potencijalnim investitorima porijeklom iz BiH predlaže da se prije dolaska posavjetuju s ljudima koji su već investirali kako bi se informirali o svim pozitivnim i negativnim okolnostima.

Švajcarska dijaspora

Senaid Husic – BONTEX

bontex -tvornicKompanija „Bontex“ Maglaj, osnovana 2005. godine, proizvodi visokokvalitetne košulje koje plasira na zapadno tržište. Danas kompanija ima 200 uposlenika, a planira povećati taj broj te ima ambiciju postati jedna od vodećih u Evropi u proizvodnji muških i ženskih košulja do 2017. godine.

Senaid Husić otišao je u Švicarsku 1986. godine, gdje je sticao znanja i iskustva za koja je od početka znao da želi iskoristiti kako bi pomogao razvoju kraja iz kojeg potječe i u koji će se jednog dana vratiti.

Dvadeset godina kasnije to je i učinio, uvidjevši da je Maglaj u predratnom periodu imao razvijenu tekstilnu industriju te da je to područje vrijedno ulaganja i u postratnom periodu. Husić je potom otkupio uglednu švicarsku firmu i njene brendove Ines i Danila.

Sklapajući partnerske ugovore s drugim stranim firmama te izmještajući proizvodnju u BiH, Husić je „Bontex“ učinio uspješnom, inovativnom kompanijom koja prati trendove i potrebe potrošača, s obimom proizvodnje od 25.000 muških i ženskih košulja mjesečno.

„Bontex“ skoro i nema konkurenciju na domaćem tržištu, a njegov vlasnik preferira poslovanje s domaćim firmama („Natron“ iz Maglaja i „Gira“ iz Gračanice). Godišnje „Bontex“ plasira i do 700.000 KM u domaće kompanije u regionu.

Senaid Husić smatra da bh. dijaspora ima neprocjenjiv razvojni potencijal i da 2 miliona osoba bh. porijekla koje trenutno žive u inostranstvu mogu napraviti mnogo toga za razvoj ove zemlje te je istrajan u realizaciji svoje misije.

Kaže da je ključ njegovog uspjeha izrada proizvoda s ljubavlju.

Njemačka dijaspora

Edin Miljkovic – REGENERACIJA d. o. o.

Kompanija „Regeneracija d.o.o.“ iz Velike Kladuše osnovana je 2005. godine. Osnovna djelatnost je proizvodnja i instaliranje uređaja za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda te izradu vodovodnih sistema. Do danas je kompanija proširila svoju djelatnost na odvodnju puteva i mostova. Firma zapošljava 60 radnika.

Regeneracija

Edin Miljković napustio je Krajinu 1994. i otišao u Njemačku gdje je najviše vremena proveo u Frankfurtu. Iako je napredovao u sektoru automobilske industrije, životna želja da se vrati u BiH i pokrene svoj privatni biznis u njemu ne jenjava.

Krajem 2005. godine se povezuje sa Slovencem Jožom Bergantom koji je u to vrijeme tražio poslovnog partnera u BiH kako bi pokrenuo proizvodnju u sektoru ekologije. Nakon inicijalnih sastanaka dogovorena je saradnja te registrirana kompanija „Regeneracija“ u oktobru 2005. godine, a sama proizvodnja je krenula u januaru 2006. godine. U tom momentu kompanija je brojala tri uposlenika.

Osnovna djelatnost kompanije je proizvodnja i instalacija uređaja za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda te izradu vodovodnih sistema. Pored ovoga, „Regeneracija“ se bavi i trgovinom kroz zastupanje firmi iz cijeloga svijeta. Edin je najviše ponosan na proizvodnju jer, kako kaže, danas je najteže proizvoditi.

Regeneracija doo

Kompanija trenutno ima 63 uposlenika i gotovo sav svoj promet realizuje unutar BiH na što je Edin posebno ponosan.

U narednim godinama, kompanija se želi fokusirati na dodatno usavršavanje svog kadra i na ulaganje u lokalne zajednice gdje god je moguće. Tako je „Regeneracija“ učestvovala na mnogobrojnim projektima u Mostaru, Sarajevu i Bihaću, koji su na razne načine pomagali djeci s posebnim potrebama.

Kako kaže Edin, kompanija je nastala u BiH i ne planira nigdje ići. U narednim godinama, Edin je siguran da će, uz malo sreće, uspjeti da realizira sve svoje planove jer vjeruje da naporan rad uvijek poluči uspjeh i da se uvijek isplati.

Holandska dijaspora

Adnan Mandzo

Adnan Mandzo – DDC

Adnan Mandžo je rođen u Sarajevu 1977. godine, da bi slijedom nesretnih okolnosti u 1992. godini izbjegao u Holandiju. Danas je vlasnik IT kompanije „DDC“, koja iz godine u godinu bilježi stalni rast. Motivi povratka u BiH su, kaže Adnan, bili privatne, emotivne, ali i finansijske prirode. Želio je promjenu i novi početak, a ujedno i doprinijeti razvoju svoje rodne zemlje jer smatra da je potencijal veliki kada je u pitanju uspješno poslovanje i napredak.

Nakon što je dvije godine radio kao menadžer ljudskih resursa u kompaniji „DevLogic“, prihvatio je poziciju direktora u kompaniji „DDC“. Nakon toga, pod Adnanovim vodstvom, kompanija konstantno realizira rast.

„DDC“ vrši administrativne usluge kompanijama iz inostranstva, a najčešće se radi o unosu i obrađivanju podataka (engl. business process outsourcing). Adnan smatra da je ogroman raspon usluga koje se mogu pružati i da većina stranih kompanija može realizirati uštede ukoliko dio posla povjeri nekom drugom, kao što je „DDC“, to jeftinije i brže može uraditi za njih.

Snaga firme, kako navodi Adnan, je njena raznolikost u smislu broja jezika sa kojim se njeni uposlenici aktivno koriste.

U kompaniji se uglavnom upošljavaju mladi ljudi, a broj uposlenika često varira, s obzirom da se veći dio osoblja angažuje na projektnoj bazi. U prosjeku je u kompaniji uposleno između 20 i 30 osoba, od toga 70% žena.

Ne samo da kompanija doprinosi razvoju kroz otvaranje novih radnih mjesta, već nudi mogućnost zaposlenja i lakše integracije pripadnicima dijaspore koji su se odlučili vratiti u BiH, ali i mladima koji su na početku svoje karijere i žele naučiti nešto novo te ostati u BiH. Pored ovoga, u kompaniji se često angažiraju osobe koje su dugo bile nezaposlene te im „DDC“ često služi kao odskočna daska da lakše pronađu zaposlenje u drugim kompanijama, i to na višim pozicijama.

Papirologija i birokracija, kao i svim kompanijama u BiH, je jedna velika prepreka sa kojom se i „DDC“ svakodnevno susreće: veoma teško se dolazi do određenih poticaja, na primjer, za zaposlenje mladih i žena.

Planovi kompanije su i pružanje usluga digitalizacije dokumenata. „Ogromna je šteta kada nas zadese nevolje kao nedavni požari ili poplave zbog kojih se djelimično ili u potpunosti unište arhive neprocjenjive vrijednosti”, kaže Adnan. „Za sve nas, kao i za naše potomke od velike je važnosti da očuvamo naše naslijeđe i spriječimo da ovakvi dokumenti zauvijek nestanu.“

IT sektor, smatra Adnan, ima idealan potencijal za poticaj i ulaganje, a ne zahtijeva nikakav fizički transport robe. Ono šta je potrebno je IT infrastruktura i brza internet konekcija koja je na zavidnom nivou u BiH. Zaključuje da ne trebamo ići daleko da se uvjerimo u primjere dobre prakse, poput jedne Poljske koja je enormno profitirala u ovom sektoru i u kojoj je u 2013. godini organizirana najveća svjetska IT konferencija, a koja se do tada održavala u Njemačkoj.

SAD dijaspora

Edin Saracevic – HUB 387

Edin Saraćević je 1995. godine napustio svoje rodno Sarajevo i nastanio se u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je osnovao i svoju prvu IT kompaniju, a kasnije još tri. U BiH se vraća 2013. godine i posvećuje se osnivanju svog prvog informatičko-programerskog HUB-a (HUB387) u Sarajevu. Ovaj sve popularniji koncept poslovanja podrazumijeva okupljanje većeg broja IT kompanija na jednoj lokaciji. HUB 387 trenutno okuplja 16 kompanija kao što su: „Mistral Technologies“, „Authority Partners“, „Starting Point“, „NEST 71“, „OliveBH“ i druge.

Osnivanjem HUB-a, Edin nastoji spriječiti odlazak talenentiranih i vrijednih stručnjaka u inostranstvo i gradove poput Berlina, koji su poznati po svojim HUB-ovima, i time doprinese i razvoju domaće ekonomije s posebnim fokusom na IT sektor.

Edin smatra Sarajevo svojom kućom i mjestom za koje je veoma emotivno vezan, što je i razlog da je HUB osnovan upravo tu. Svoj boravak u SAD-u smatrao je privremenim rješenjem iako je tamo proveo dvadeset godina.

HUB 387, ili kako ga Edin zove „Disneyland za IT”, nastoji da, na površini od preko 2.400 m2, pod jednim krovom okupi kompletnu IT industriju Bosne i Hercegovine, pruži vrhunsku edukaciju informatičarima i omogući Sarajlijama da rade na najvećim informatičkim projektima svijeta.

HUB387

Osnovne prednosti poslovanja u HUB-u su mogućnosti za intenzivnu saradnju, bržu razmjenu znanja kao i zajedničko djelovanje malih i srednjih IT preduzeća. Tako bi se, kroz uvezanost i jačanje konkurentnosti, pristupilo novim i većim tržištima i omogućilo otvaranje novih radnih mjesta. Druge prednosti su, prema Edinovim riječima, značajne uštede u troškovima iznajmljivanja prostora, grijanja i režija, aktivno učestvovanje i pohađanje raznovrsnih treninga, seminara i hackatona, itd.

Tu je i prostor za IT freelancere NEST 71 (Nest-gnijezdo), za one koji nemaju već oformljene timove. Edin, kao suosnivač, navodi da ovaj koncept podsjeća na Google-ov. U Nest 71 trenutno kreće inkubacija osam start-up kompanija koje će uvesti nove načine poslovanja i koje će imati mentore iz „Silikonske doline“ (engl. Silicon Valley) u Kaliforniji, područja s najvišom koncentracijom važnih visokotehnoloških kompanija u svijetu. Ovim kompanijama će se, pored samog mentorstva, pružiti i neophodna finansijska i sva ostala infrastrukturna podrška.

Edin je prepoznao značaj rada i edukacije mladih ljudi. Iz tog razloga HUB 387 je pokrenuo određene kurseve/edukacije za srednjoškolce, a planira rad i u osnovnim školama, kako bi se IT industrija što više popularizirala među mlađim generacijama. Mišljenja je da IT segment može da postane jedan od glavnih strateških, razvojnih stubova za budućnost BiH.

Nevoljkost mladih ljudi koju je Edin uočio nije krivica njih samih, kako tvrdi, već ostavštine bivših sistema koji su nas navikli da ne preuzimamo odgovornost. Ali generalno, Edin smatra da u BiH ima veoma mnogo pametnih i talentiranih mladih ljudi te da smo kao narod kreativni i sposobni da improviziramo, što je osobina koja se u IT sektoru izuzetno cijeni.

U BiH je, kao ni u jednoj drugoj zemlji, nemoguće raditi i poslovati bez problema, kako tvrdi Edin, a previše se energije i sredstava troši na administrativne procedure koje predugo traju. Za Edina ključ leži u međusobnoj saradnji dijaspore i mladih u BiH. Prvenstveno je neophodno da saznamo ko je naša dijaspora i kako oni mogu da nam doprinesu u razvoju. Dalje, neophodno je razraditi platformu koja će omogućiti lakši protok finansijskih i ljudskih resursa članovima zajednice dijaspore u BiH kroz konkretne pilot incijative. Ukoliko se ovo pokaže korisnim, neophodno je ove incijative dalje razraditi i unaprijediti.

Novi digitalni svijet, pogotovo IT, prema Edinu, otvara nove mogućnosti koje su nevjerovatne, a popularizacija IT-a treba da se radi puno sistematičnije i organiziranije, umjesto da se svodi na sporadične inicijative.

dijaspora

Tomislav Ladan – Thermoflux

Firma „ThermoFLUX“ je 2007. godine osnovana iz malog porodičnog obrta za instaliranje grijanja s tri zaposlena. Firma se bavi proizvodnjom toplovodnih kotlova i kamina na pelet i ugalj te bilježi stalan rast iz godine u godinu, a izvozi preko 30% svoje proizvodnje. „ThermoFLUX“ trenutno zapošljava 68 radnika.

Kada je Tomislav Ladan 1992. godine usljed nesretnih okolnosti s roditeljima i četvero braće i sestara napustio svoje rodno Jajce, nije ni sanjao da će se vratiti i 22 godine kasnije biti na čelu najuspješnije kompanije u domaćem vlasništvu u široj regiji.

2006. godine gospodin Ladan osniva kompaniju „TermoFLUX“ koja počinje da proizvodi kotlove na pelet jer uviđa da tadašnji kotlovi, koji su većinom koristili čvrsto gorivo (ugalj i drvo), nisu zadovoljavali zahtjeve njegovih klijenata kojima je kroz kompaniju „Termag“ ugrađivao grijanje. Tomislav je uspio otkupiti potpuno devastirane hale bivše kompanije „Sedinac“ za 1,5 miliona KM, a u renoviranje je uložio dodatnih 800.000 KM. Kompanija se prostire na 17.000 m2 , dok se pod halama nalazi 6.000 m2 .

ThermofluxZbog globalnog rasta cijena nafte i sve veće popularnosti okolišno prihvatljivih goriva, kompanija „TermoFLUX“ doživljava eksplozivan rast, s obzirom da se većina onih koji su se prethodno grijali na lož ulje sve češće odlučuju za kupovinu kotlova na pelet jer u uglju i drvetu ne vide alternativu.

U 2013. godini je od sveukupne proizvodnje izvezeno 41%, i to uglavnom u zemlje bivše Jugoslavije, a ponajviše u Hrvatsku i Makedoniju, mada se izvoz realizirao i u Njemačku, Grčku, Portugal, Austriju, Dansku, Francusku i Veliku Britaniju. Pored ovoga, „ThermoFLUX“ se u BiH nametnuo kao jedan od tržišnih lidera u ovom segmentu i firma koja je konkurentna na europskom tržištu.

Tomislav Ladan smatra da naša zemlja nudi brojne mogućnosti, i da samo treba ostati vjeran svojoj ideji. Svoj optimizam zasniva i na činjenici da je u 2013. godini 59% njegove sveukupne proizvodnje realizirano u BiH, u zemlji koja je mala i relativno siromašna. U budućnosti planira i proizvodnju dijelova za druge kompanije, kao i prodaju kotlova na drvnu sječku.

Tomislav se nije nikada pokajao zbog svog povratka u rodno Jajce, i kako kaže, kada bi se vratio 15 godina unazad, opet bi odabrao Bosnu i Hercegovinu.

Talijanska dijaspora

Goran Pejicic and Gordana Kljakic, Perfetto Plus

„Perfetto Plus“ je najpopularnija firma u istočnoj Hercegovini za proizvodnju i prodaju ekološki čistih, domaćih, tradicionalnih i mliječnih proizvoda iz nevesinjskog kraja. Trenutno kompanija zapošljava 4 radnika i ima oko 150 kooperanata. S obzirom da se radi o porodičnoj firmi, u procesu proizvodnje učestvuju članovi uže i šire porodice.

PerfettoPlusBrat i sestra Goran Pejičić i Gordana Kljakić, i njihova kompanija „Perfetto Plus“ iz Nevesinja predstavljaju jedan od onih hrabrih i vrijednih izuzetaka koji bude nadu u bolje sutra.

Nakon 5 godina provedenih u Italiji gdje je radio u tvornici sira, gospodin Pejičić se iz ljubavi prema rodnom Nevesinju vraća u BiH i, zajedno sa sestrom Gordanom, 1997. godine osniva kompaniju za proizvodnju sira i ostalih mliječnih proizvoda „Perfetto Plus“.

Posuda od 20 litara s kojom su započeli proizvodnju se i danas koristi u porodičnoj kući u Nevesinju, iako je proizvodnja porasla, a kuća se kontinuirano adaptirala kako bi odgovorila tom rastu.

Prvi sir koji su proizveli bio je talijanski Fiocchi di latte. Nakon toga, uložili su dosta truda u proizvodnju raznih nevesinjskih sireva pravljenih prema tradicionalnim recepturama.

Danas je „Perfetto Plus“ najpopularnija firma u istočnoj Hercegovini za proizvodnju i prodaju mliječnih proizvoda. Kompanija proizvodi razne vrste sireva i mliječnih proizvoda kao što su kačkavalj, kajmak, nevesinjska mocarela, sir za pitu, dijetalni sir, torotan, feta sir, punomasni sir iz mijeha itd., a njihovi kupci za ove proizvode imaju samo riječi hvale.

Specijaliteti na koje je kompanija posebno ponosna su Sir iz mijeha i Kajmak koji su ujedno i najtraženiji. Ispočetka su se tradicionalni proizvodi ove vrste prodavali u ograničenim količinama na pijaci, a pokretanjem „Perfetto Plusa“ postali su dostupni kupcima širom Hercegovine.

S obzirom da se radi o porodičnoj firmi, u procesu proizvodnje učestvuju članovi uže i šire porodice, a u firmi je uposleno četvero radnika i 150 kooperanata. Kupci su male i velike trgovine, trgovački lanci u nevesinjskom kraju, ali i šire.

Kako bi se iskoristio veći stepen proizvodnog kapaciteta kompanije „Perfetto Plus“, neophodno je prvenstveno povećati proizvodne kapacitete kod malih proizvođača od kojih se vrši otkup. Dugoročni planovi kompanije su da se proizvodnja izmjesti na neku drugu lokaciju što će omogućiti brži rast i bolje uslove rada. Dodatne izazove za kompaniju predstavlja naplata, kao i standardizacija kvaliteta i ukusa proizvoda koji se proizvode po najstrožijim kriterijima.

Uspjeh kompanije ostvaren je zahvaljujući Goranovom i Gordaninom napornom radu, neprekidnom usavršavanju i brojnim eksperimentima koji su ovom entuzijastičnome poslovnom paru pričinjavali veliku radost kada bi uspjeli.

Gordana naglašava da niti jedno mjesto na svijetu nije idealno, ali da ona i njena porodica ne žele biti nigdje drugo osim u svom rodnom kraju gdje je i najljepše.

Izvor: Iseljeništvo i razvoj Bosne i Hercegovine, USPJEŠNI PRIMJERI